Uništavanje šuma

-Šume predstavljaju značajan izvor kisika koji se stalno obnavlja u atmosferi.

-Smanjenjem površina pod šumama povećava se količina ugljičnog dioksida, a smanjuje se količina kisika.

-To se odnosi na uža područja koja su gušće naseljena(najviše šuma ima u Amazoni).

-Najmanje šuma ima u Australiji i Antartiku.

-U Primorju su najviše uništavali Mlečani.

-Nekadašnja prašuma srednje Europe iskrčena je osobito između 7. i 13.st.

-U sj. Americi bilo je 400 mil.hektara pod šumama u doba Kolumba,a danas Ima oko 50 mil.hektara.

-Uništavanjem šume tlo se izlaže eroziji.

-Ona je izražena u Kini i SAD-u.

-U Kini je velika Žuta rijeka(Jang Ce) odnijela do svog ušća u 1.god.1450 mil. m3(metara kubnih) mulja što odgovara površini od 145 000 hektara debelog  1 m.

-Proces erozije opasniji je u sušnim (Aridnim) područjima kao što su predjeli uz sredozemno more.

-Tu se erozija odvija brže,a obnavljanje šuma je mnogo sporije.

-Za vrijeme takvih pohoda I okupacije mnogim zemljama vršena je sječa šuma zbog čega je ostalo mnogo površina izloženih eroziji.

-U današnje vrijeme najveća opasnost za šume su požari,koji se javljaju zbog nedozvoljene upotrebe vatre na otvorenom prostoru.

-Te su pojave najčešće na mediteranskim zemljama za vrijeme ljetnih vrućina.

-Šume se mogu zaštititi pravilnom sječom I čišćenjem šikara u blizini naseljenih mjesta.

-Deponije smeća su također potencijalni izvor požara,stoga trebaju biti odjeljene od šuma I drugih eko sustava.

-Najbolji način čuvanja šuma i u nacionalnim parkovima gdje se strogo kažnjava sjeća,odlaganje smeća I paljenje vatre.

 

                                                            

                                       Melioracije          

 

-(grč.melior=bolji),su zahvati koji omogućavaju bolja svojstva poljoprivrednog tla.

-To je u prvom redu odvodnja I navodnjavanje,a zatim dodavanje umjetnih gnojiva,kalcija itd.

-Mjere koje se provode u melioraciji su :

1)natapanje                     

2)poboljšavanje kemijskih svojstava                                                                 

3)umjetna gnojiva, kalcij

-Dodavanjem u tlo kemijskih spojeva (gnojiva I pesticida)određena količina dolazi putem kanalske mreže u vodotoke I na taj način mijenja eko sustav vodotoka.

-Odvodnjom se isušuju močvare koje su bila prirodna staništa nekih vrsta,koje s tog područja nestaju nakon isušivanja.

-Slično je I kod natapanja,gdje je bilo suše onda su ugroženi miševi-mijenja se okolina.

-Najopasniji su spojevi žive,fenoli-ako dospiju u tlo,uništavaju sve u njemu,a voda se truje.

-Melioracijama tj.odvodnjom nestaju originalni eko sustavi kao što su močvare,i naplavna područja.

-Također se kroz povijest vršilo krćenje šuma da bi se povećala polj.pvršina.      

 

 Ozonski omotač  

 

-To je sloj atmosfere koji ima ulogu filtriranja svjetlosti zraka.

-On predstavlja kisik (O3)i on odbija ultraljubičaste zrake,a propušta ostatak spekta svijetlosti.

-UV zrake postoje u tri oblika:a,b i c zrake.

-C zrake su najštetnije i izazivaju promjene na živim organizmima.

-Većina mikroorganizama ugiba pod djelovanjem UV zraka,a više biljke i životinje doživljavaju promjene u obliku površinskih oštečenja-opekotina.

-Ljeti je ovo zračenje osobito izraženo zbog čega ljudi trebaju zaštititi izložene dijelove tijela.

-To se postiže različitim preparatima koji sadrže UV filtere.

-Kemijska industrija je proizvela mnoštva spojeva koji su štetni i uništavaju ozonski sloj ili omotač.

-Među njima su najpoznatiji CFC spojevi.

-Ti spojevi su se najviše koristili kao rashladna tekućina u hladnjacima i kao plinovi nosači za mirise u spreju.

-Zato danas ima više sprejeva s pumpicom.

-Za sada je uništen sloj ozona iznad Antarktika,a u okolnom području je stanjem taj sloj i ovo područje naziva se OZONSKA RUPA.

-Najdeblji sloj ozona je oko ekvatora,a kod nas je stanjen za 10%.

-Znanstvenici predviđaju u narednih 50 god.daljnje stanjenje tog sloja ili ozona sve dok se ne raspadnu štetni spojevi.

-Ozon se stvara nakon grmljavine,kiše,ima miris na paljevinu.

 

                 Globalno zagrijavanje

 

-Zbog razvoja industrije u 20.st.dolazi do povećane potrošnje goriva zbog čega dio energije u obliku topline odlazi u okoliš.

-Velike količine CO2 odlaze u atmosferu

-Normalna koncentracija CO2 u atmosferi je 0.3%.

-U industrijskim zonama koncentracija CO2 je povećana višestruko.

-Zbog povećane koncentracije CO2 stvara efekt staklenika.

-Ova pojava ostavlja trajne posljedice uzrokujući promjene klime.

-Posljednjih par godina te procijene su sve očitije,što se manifestira u povečanim maksimalnim temperaturama zraka u nekim područjima a povećana je prosječna temperatura Zemlje sa 15 na 15,5C.

-Također su zabilježene značajne promjene u kretanju atmosfere koje uzrokuju vrlo jake ciklonske vjetrove i oborine.

-Najčešći nazivi za takve vjetrove su „URAGANI“.

-Pored vremenskih poremećaja globalno zagrijavanje predstavlja potencijalnu mogućnost za otapanje leda na polovima,što bi značilo povećanje razine mora i potapanje primorskih gradova.

-Stanjeni ozonski omotač pridonosi jače zagrijavanje površine zemlje.

-Zbog globalnog zagrijavanja najviše temperature preko ljeta mogu biti još više,što će uzrokovati sušu i manji prinos poljoprivrednih kultura a moguće i migraciju stanovništva prema sjeveru i jugu.

                 

                Kemijska polucija

 

-Zagađenje kemijskim spojevima danas je najjače izraženo,a podjelili smo ih na tri cjeline

:1)zagađivanje hidrosfere

 2)zagađivanje atmosfere

 3)zagađivanje litosfere.

-Kod zagađenja hidrosfere:zagađenje tekućica(rijeke i potoci),jezera,mora i oceana.

-Zagađenje voda je vrlo opasna i teško se rješava.

-Najčešća zagađenja su:umjetnim gnijivima,deterđentima,teškim metalima,derivatima nafte itd.

-Pored ovih zagađenja u vodama se mogu naći razlićiti biološki uzroci zagađenja su alge,bakterije itd.

-Sve ove pojave uzrokuju poremećaje u životnoj sredini ili biocenozi tih voda,a vrlo često većina živog svijeta nestaje.

 

          

             Toplinska polucija

 

-Nakon indrustrijske revolucije došlo je do povećane potrošnje goriva(ugalj,nafta).

-Na taj način oslobađa se velika količina energije i u atmosferu odlaze zagrijani plinovi među kojima je najinteresantniji CO2.

-CO2 stvara tez.efekt staklenika tj.dio zračenja sunca koji se odbije od tla i vrača natrag prema tlu.

-Na taj naćin dolazi do povećanog zagrijavanja atmosfere.

-Povećano zagrijavanje uzrokuje promjenu klime na zemlji čije se posljedice vide i danas.

 

-Najočitiji primjer je povećana prosječna temperatur u nekim mjestima,zatim učestali uragani i povećane količine oborina.

-To uzrokoje poplave koje nisu bile tako česte u svijetu.

            

         Zvučna polucija     

 

-Zvučna polucija ili zagađenje okoliša bukom najraširenije je u razvijenom svijetu i pored ljudi ugrožava mnoge životinjske vrste.

-Najugroženija mjesta su u blizini zračnih luka i autoputeva i željeznica.

-Razina buke mjeri se u „decibelima“.

-dB-razina buke(zvuka).

-Većina životinja koja živi blizu naselja,autoputeva,zračnih luka itd.nemože opstati oko konstantno izlaže pretjeranoj buci.

-Životinje bježe u manje naseljenje krajeve zbog čega im se smanjuje broj.

-Za zdravlje ljudi opasna je konstantna buka,ona ne mora biti visoke jačine.

-Najprije kod ljudi nastaju oštečenja sluha,mogu nastati i psihičke promjene.

-Razina buke na radnom mjestu propisuje se određenim normama što ovisi o vrsti koja se obavlja.

 

           Radioaktivna polucija

 

-Zagađenje radioaktivnim česticama i zračenjem je najopasnije od svih zagađenja jer kontaminira na duži vremenski period sve vrste materijala.

-Radioaktivno zračenje je osobito opasno jer uništava osnovu živog svijeta,to su kromosomi.

-Zračenje se očituje na 3 razine:

1)alfa-zrake  -  čine pozitivno naelektrizirane čestice,                                             

2)beta zrake - negativno naelektrizirane čestice                                     

3)gama zrake - neutralne čestice,visoke frekvencije i prodornosti.

-Ozračeni materijal predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i životinja, zato što se dugo zadržava u hrani i drugim materijalima koje ljudi koriste.

-Svaki ozračeni materijal zrači onoliko dugo koliko je vrijeme raspadanja takvog materijala(od 30-200.god.)

-Nakon nezgoda u nuklearnim elektrorama radioaktivni oblak nošen vjetrom odlazi na različita mjesta,tako dolazi na polj.površine i u gradove.

-Količina zračenja radioaktivnog materijala mjeri se pomoću „Geigerovog brojača“.

 

         Posebno zaštićeni objekti prirode

 

-U zaštitu čoovjekova okolliša može se ubrojiti i zaštita pojedinih prirodnih područja kao prirodno-znanstvenih objekata.

-To su predjeli koji su posebno lijepi i specifični zbog flore i faune koje se tamo nalaze.

-U Hrvatskoj ima sedam nacionalnih parkova od kojih su najpoznatija Plitvička jezera.

-Zakon o zaštiti prirode predviđa 10 kategorija posebno zaštićenih objekata:

1.nacionalni parkovi,

2.strogi rezervati,

3.parkovi prirode,

4.specijalni rezervati,

5.park šume,

6.značajni krajolik,

7.spomenici prirode,

8.horti kulturni spomenici,

9.spomen područja ili objekta,

10.pojedine biljne i životinjske vrste.            

-U nacionalnim parkovima dozvoljene su samo djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost biljnog i životinjskog svijeta.

-Posebni su uvjeti u nacionalnim parku Plitvička jezera gdje je zbog geološkog sastava između dolomitske i vapnenačke podloge stvaraju veća jezera u gornjem djelu,a u donjem djelu nalaze se jezera u kanjonskim dolinama na vapnenačkoj podlozi.

-Poznatiji nacionalni parkovi:Paklenica,Risnjak,Mljet,Brijuni,Kopački rit,kornati itd.

 

              Zaštićene životinjske vrste

 

-Temeljem zakona o zaštiti prirode,prorijeđene i rijetke životinjske vrste i njihova obitavališta proglašavaju se posebno zaštićenim objektima prirode.

-Postoji više skupina životinja u koje ubrajamo neke zaštićene vrste:kukci,vodozemci,gmazovi,ptice i sisavci.

-Zaštićeni kukci su:šumski mrav-farmica rufa,lastin rep(leptir)l.papilio mahao,apolom l.parnasijos apollo,zaštićeni vodozemci:čovječja ribica l.bufo-bufo,zelena gubavica l.bufo viridis,zaštićeni gmazovi:viška-krška gušterica,smeđi blavor,sljepić,obični zelembač,obična čančara(kornjača),zaštičene ptice:ševa čavrljuga,ševa krunica,pečinska lastavica,vrana galo-vrana,grmuša pjenica,trstenjak mlakar,suri orao,vrabac pokućar,patka zviždara,guska krasna,galeb obični.

-Zaštićeni sisavci:šišmiši,sredozemna medvedica,divlja mačka,vidra,jež,vjeverica,zerdav,sova.

-Postoje još korisne i neprorjeđene život.vrste među kojima su jelenak,ribe,pastrve(salmothimus),vodozemci,crni daždevnjak,gmazovi,poznata kornjača,sisavci,(krtica,talpa europeoc).

 

        Zaštičene biljne vrste

 

-Pojedine biljne vrste zbog svoje osobitosti i rijetkosti su zaštićene u RH.

-Da ne bi došlo do nestanka nekih biljnih vrsta one su  zakonom zaštićene od svih uništavanja na njihovim prirodnim staništima.

-To su sljedeće biljne vrste:runolist,likovac crveni,jezičasta veprina,božikovina,srčanik,alpski jaglac,planinski božur,kawkawski divokozjak,kranjski ljiljan,lovor krestušac,obična kockavica ozimnica,velebitska degenija,cretna breza,hrvatska sibireja itd.

 

              -Nacionalni parkovi

 

-U RH ima 8 n.p.:

1.Plitvička jezera,

2.Paklenica,

3.Risnjak,

4.Mljet,

5.Kornati,

6.Brijuni,

7.Krka,

8.Sjeverni Velebit

1.Plitvička jezera-su osebujna,hidrogeografska krška pojava.

-Niz od 16 stepenasto poredanih većih jezera odvojenih sedrenim barijerama je vrlo osjetljiv biodinamički sustav.

2.Paklenica-nalazi se sa primorske strane Velebita,dolinama i kanjonima Velike i male paklenice,teku pojedini tokovi Velebitskog primorja.

3.Risnjak-nalazi se u Gorskom Kotaru od izvora Kupe do Gornjeg Jelenja i od Crnog Luga do Snježnika.

-To su šume bukve i jele,a na najvišim predjelima nalazi se klekovina bora i planinarsko bilje Risnjak.

4.Mljet-obuhvača zapadni dio otoka Mljeta,zonu Velikog i Malog jezera,zaljev Soline i šumsko područje oko njega.

5.Kornati-nalaze se između Zadarskog i Šibenskog otočja,a imaju 147 otoka.otočića i hridi.

6.Brijuni-imaju autohtone šume hrasta crnike,razvijenu makiju i hortikulturne predjele

7.Krka-ima največe slapove u kršu,kao što je Skradinski buk,i velika riječna jezera.

8.Sjeverni Velebit